{"id":2486,"date":"2015-08-14T11:23:57","date_gmt":"2015-08-14T09:23:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.skyrunning-serbia.com\/?p=2486"},"modified":"2015-08-14T11:29:16","modified_gmt":"2015-08-14T09:29:16","slug":"ny-times-o-skyrunningu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.skyrunning-serbia.com\/en\/ny-times-o-skyrunningu\/","title":{"rendered":"NY Times o skyrunningu"},"content":{"rendered":"
The New York Times TR\u010cANJEM DO NEBA<\/span><\/p>\n \u017deneva \u2013 Pred svitanje jednog jutra krajem juna, preko 1.200 trka\u010da se okupilo na ju\u017enoj strani doline \u0160amoni u jugoisto\u010dnoj Francuskoj. To su bili u\u010desnici takmi\u010denja Monblan 80km, naporne planinske trke, u kojoj trka\u010di treba da pre\u0111u 80 kilometara na sopstvenim nogama. <\/span><\/p>\n Sama du\u017eina staze, zapravo, je samo lak\u0161i deo trke. <\/span><\/p>\n U\u010desnici su tako\u0111e trebali da na toj stazi savladaju ukupni uspon od preko 6.000 metara, skoknu do \u0160vajcarske, i pre\u0111u preko gle\u010dera pre nego \u0161to \u017eustro protr\u010de ciljnu liniju \u2013 i to sve za 24 sata, koliko je iznosio vremenski limit trke. (Amerikanac Aleks Nikols je pobedio u vremenu 10 \u010dasova i 31 minut.)<\/span><\/p>\n Ovi trka\u010di su deo rastu\u0107eg sporta skajraninga (SkyRunning), ekstremne sportske discipline u kojoj u\u010desnici tr\u010de gore-dole po planinama. U poslednjih deset godina serija trka Monblan, jednog od iskonskih doga\u0111aja ovog sporta, imao je rast u\u010de\u0161\u0107a za 315%, od 1.600 u\u010desnika u 2005. do 6.635 u 2015.<\/span><\/p>\n I dok tr\u010danje po planinskim stazama (trail running) podrazumeva tr\u010danje po postoje\u0107im stazama u bilo kom prirodnom okru\u017eenju, dotle je skajraning kombinacija planinarenja i tr\u010danja i isklju\u010divo se odvija na planinama. Glavna odlika ovog sporta nije prevashodno du\u017eina staze (trke se organizuju na distanacama od 3 do preko 80 kilometara), ve\u0107 pre svega ukupni vertikalni uspon i nadmorska visina na kojoj se trke organizuju, a to je po pravilu skoro uvek preko 2.000 metara nadmorske visine. Skajraneri mogu da tr\u010de i po stazama, ali oni vi\u0161e vole da trasiraju sopstvene putanje preko planinskih livada i kamenih proplanaka, ili uz i preko stenovitih planinskih odseka. <\/span><\/p>\n \u201ePonekad mo\u017ee biti zaista \u010dupavo,\u201c ka\u017ee Endi Sajmonds, trideset\u010detvorogodi\u0161nji profesionalni skajraner iz Velike Britanije, koji je ovogodi\u0161nju trku Monblan zavr\u0161io kao tre\u0107i. \u201eTr\u010di se preko grebena. Ponekad su tu postavljene sajle, merdevine ili via-ferate\u201c \u2013 planinske trase obezbe\u0111ene u\u017earijom, improvizovanim lestvama ili drugim pomo\u0107nim sredstvima. <\/span><\/p>\n \u201ePo meni, trejl tr\u010danje se svodi na tr\u010danje valovitim stazama. Poenta skajraninga je dosti\u0107i vrh planine, sti\u0107i do neba.\u201c <\/span><\/p>\n Skajraning ima i svoje rizike. Dok su prelomi udova, ogrebotine i nagnje\u010denja naj\u010de\u0161\u0107e vrste povreda, od 1992. godine zabele\u017eeno je i sedam smrtnih slu\u010dajeva na takmi\u010denjima organizovanim pod pokroviteljstvom Me\u0111unarodne Skajraning Federacije (ISF): jedna \u017eena je stradala od posledica povrede glave koju je zadobila prilikom pada sa kamenite staze; druga \u017eena je preminula od posledica smrzavanja; a pet osoba je umrlo zbog sr\u010danih problema. Zbog toga ISF sada preporu\u010duje da se trka\u010di medicinski provere pre trke. <\/span><\/p>\n Iako ljudi odvajkada tr\u010de po planinama, skajraning kao sport je prvi put formalizovan u Alpima 1992. godine, kada je Marino \u0110akometi, italijanski planinar, predsednik i suosniva\u010d ISF-a, organizovao prvo takmi\u010denje, trku od Kurmajera u Italiji do 4.810 metara visokog vrha Monblana, u kojoj je u\u010destvovalo sedam u\u010desnika. <\/span><\/p>\n Prema Lauri Van Hauten, suosniva\u010dice i izvr\u0161nog direktora ISF-a, danas se skajraning takmi\u010denja organizuju u 36 zemalja, procene su da u se u svetu ovim sportom bavi oko 600.000 ljudi, uklju\u010duju\u0107i i 75.000 u\u010desnika ovogodi\u0161nje skajraning svetske serije i nacionalnih skajraning liga. Prema u\u010de\u0161\u0107u na takmi\u010denjima pod pokroviteljstvom ISF-a, oko 80 procenata su takmi\u010dari mu\u0161kog pola. Uzrast u\u010desnika je od 18 do 83 godine, mada je ve\u0107ina izme\u0111u 25 i 44 godine, i uglavnom dolaze iz Evrope, Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Japana. <\/span><\/p>\n Skajraningu nedostaje masovnost koja je prisutna u drumskim trkama, prema istra\u017eivanju iz 2013. koje je naru\u010dilo ameri\u010dko Udru\u017eenje za sport i fitnes, zabele\u017eeno je preko 29 miliona u\u010desnika na drumskim trkama, ali i pored toga ISF je uspeo da privu\u010de velika sponzorska imena, kao \u0161to je, na primer, poznati proizvo\u0111a\u010d sportske opreme Salomon. <\/span><\/p>\n Van Hauten pripisuje rast skajraninga dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali i trendu me\u0111u sportistima da tra\u017ee neobi\u010dne izazove. <\/span><\/p>\n \u201eLjudi napu\u0161taju drumsko tr\u010danje, jer je ono na neki na\u010din postalo dosadno. Oni tra\u017ee nove izazove i zbog toga se odlu\u010duju za sve du\u017ee distance, tako da im \u010dak ni maraton vi\u0161e nije dovoljan. Oni \u017eele trke od preko 150 kilometara, ali i \u017eele da tih 150 kilometara budu sa puno uspona i na ve\u0107oj nadmorskoj visini. \u0160to je ve\u0107i izazov, to se vi\u0161e ljudi uklju\u010duje\u201c kaze Van Hautenova. <\/span><\/p>\n To \u0161to u ovom sportu ne postoji previ\u0161e tenzija, to \u0161to je relativno dostupan i \u0161to pru\u017ea prilike za istra\u017eivanje, tako\u0111e je klju\u010d njegovoj popularnosti. <\/span><\/p>\n \u201eZaista je jednostavno \u2013 sve \u0161to ti treba su patike, mo\u017eda nesto hrane i pi\u0107a i to je sve,\u201c ka\u017ee Tor Ludvigsen, dvadeset\u0161estogodi\u0161nji skajraner iz Norve\u0161ke, \u201ePostoji toliko opcija, toliko staza i vrhova na koje mo\u017ee\u0161 oti\u0107i.\u201c<\/span><\/p>\n Drugi nagla\u0161avaju ne\u0161to drugo kao razlog razvoja ovog sporta, ne\u0161to \u0161to je znatno te\u017ee izmeriti. <\/span><\/p>\n \u201eMislim da skajranning postaje sve popularniji jer \u017eivimo u dru\u0161tvu koje je sve vi\u0161e upu\u0107eno na velike gradove. Manje se kre\u0107emo. Sve vi\u0161e sedimo, a po\u0161to smo ljudi, mi smo i \u017eivotinje. Potrebno nam je kretanje,\u201c ka\u017ee Kilijan \u017dornet, dvadesetsedmogodi\u0161njak, pobednik skajraning svetske serije 2014. i najpoznatiji skajraner na svetu. \u201eMi \u017eelimo da boravimo napolju i da idemo u prirodu. Ovaj sport povezuje obe stvari.\u201c<\/span><\/p>\n \u017dornet je odigrao glavnu ulogu u popularizaciji skajraninga. <\/span><\/p>\n <\/a>Ro\u0111en u Sabadelu u \u0160paniji, \u017dornet je po\u010deo da se bavi skajraningom jo\u0161 kao de\u010dak. Njegov otac je bio staratelj planinskog doma u Pirinejima, a \u017dornet je proveo detinjstvo u istra\u017eivanju planinskih vrhova. Sa trinaest godine je u\u010detvovao u prvoj planinskoj trci, trci izme\u0111u sedam planinskih domova. \u0160est godina kasnije, osvojio je svetsku skajraning ligu, i postao najmla\u0111a osoba ikad kojoj je to po\u0161lo za rukom. <\/span><\/p>\n Tokom poslednjih deset godina, \u017dornet, koji sad \u017eivi u \u0160amoniju, pobedio je na preko 80 trka i vlasnik je nekoliko rekorda. U julu je postavio novi rekord staze na Mont Maraton trci u Sevardu na Aljasci. Pet dana nakon toga, postavlja novi rekord na trci Hardrok 100 u Silverstonu, Kolorado, trci na 160 kilometara sa preko 10.000 metara ukupne visinske razlike. <\/span><\/p>\n \u201eOn je fenomen, otelotvorenje savr\u0161enog skajranera,\u201c ka\u017ee Van Hojtenova.<\/span><\/p>\n \u017dornet ipak nije nepobediv. Na Monblan vertikalnom kilometru, napornoj trci u kojoj u\u010desnici savladavaju oko 1000 metara vertikalnog uspona na stazi du\u017eine od oko 3,8 kilometara, koja je organizovana na ju\u017enoj strani doline \u0160amoni, \u017dornet je bio pobe\u0111en od strane Saul Antonio Padua iz Kolumbije, koji je pobedio u vremenu od 34 minuta i 34 sekunde i oborio \u017dornetov rekord staze iz 2012. za dva minuta. <\/span><\/p>\n Slede\u0107e godine \u017dornet planira da postavi brzinski rekord u usponu na Mont Everest. On \u0107e se penjati iz Tibeta, napadaju\u0107i severnu stranu planine. Namerava da to u\u010dini potpuno sam, iz jednog poku\u0161aja, bez pomo\u0107i dodatnog kiseonika ili fiksirane u\u017eadi. Nosi\u0107e sa sobom par stvari pored cepina, trideset metarskog u\u017eeta, hrane, jakne i dereza. Dok je ve\u0107ini amatera penja\u010da potrebno ne\u0161to vi\u0161e od mesec dana da se popnu na najvi\u0161u planinu na svetu, \u017dornet planira da to u\u010dini za izme\u0111u 24 i 48 sati. <\/span><\/p>\n
\n<\/span>Keli MekMilen
\n<\/span>2. avgust 2015.<\/span><\/p>\n